„Ovaj internet portal je izradjen finansijskom podrkom EU, u okviru projekta BG 2005/017-457.01-020 „Teritorialni informamacioni portal prekogranicnog regiona Vidin-Zajecar”, finansiski podrzan programom FAR za prekogranicne saradnje Bugarska-Srbija”

Odgovornost sadrzaja ovog portala snosi jedino Klub “Prijatelji Vidina“, i na nijedan nacin ne moze se smatrati,da on prati vizije Evropskog Saveza
KRATKI OPIS - VIDIN

Teritorija opstine Vidin ukljucuje povrsine – polja, uzbrdice i male sume. U geoloskom odnosu teritorija je izgradjena od sljunkovito – peskoviti i pescano – glinastog plodnog zemljista.

Klima

Teritorija je otvorena ka severu i severoistoku sto doprinosi nesmetanodolazenje hladne kontinentalne vazdusne talase. Klima je umerenokontinentalna. Srednja godisnjha temperetura je 11.2° C. Zime su veoma hladne, a leto veoma toplo. Preovladava zapadni i severo zapadni vetar.Srednja godisnja vlaznost vazduha je 563 l/m2, koji je ispod srednjeg nivoa Bugarske.

Vodeni resursi

Vodeni potencijal opstine Vidin je znacajan. Podzemne vode se nalaze usljunkasto peskovitom sloju zemljista, njihov nivo za visi od nivoa reke Dunav, koja je glavni uzrok njihovog nivoa u mesecu maju i junu, a u vremenskom periodu od septembra do decembra ih drenira. U regionu opstine Vidin u predelu Vidin-Slanotrn-Kosava je pronadjeno nalaziste visokomineralizovane termalne vode. Dokazani su viskoki nivoji mineralnih komponenti / jod, bromi dr./ u svom sastavu, voda sa ovg izvora postaje cenjen prirodan resurs. Ima visoki nivo lekovitosti kod lecenja obolenja zglobova i kicme, periferni nervni sistem, kozne bolesti i infekcije. Nalazak mineralne vode na teritoriji opstine nalaze neophodnost dopunskog ispitivanja.

Povrsinski resursi

Ukupna povrsina teritorije Vidinske opstine je 496 729.1 ara i ukljucuje: obradivo zemljiste - 361 937 ara; pod sumom – 55 161.1ara vodene povrsine od 34 507ara ; naselja zauzimaju proctor od 40 780 ara, infrastruktura i transport – 4 344 ara. Navodnjavane povrsine zauzimaju 53 620 ara.

Sumski resursi

Kao posledica prorodnogeografski uslovi i poljoprivredna delatnost u opstini Vidin se nalaze nekoliko tipa rastinja. Po kraj brega Dunava nalaze se vlagoljubivo rastinje, a na uzbrdici i platou – stepna i polustepna, livadno i sumsko rastinje.

Sa najvecim znacajem za drvenu industriju je nalazita kanadska topola, koja je ne samo brzorastuca sumska kultura, nego ima i dobre tehnicko-ekonomske karakteristike. Pored reke Dunav i na ostrvima se nalaze prirodne vrbe i bagremove sume.

Sumski resursi u opstini su veoma ograniceni.Sumske teritorije su-11.10% od ukupne povrsine opstine ili 55 161.1 ara. Prevladavju listopadne sume.Sumski masivi se nalaze u sevarozapanom delu teritorije opstine sa brdovitim zemljistem.

Naselja

Vidin je devetnajesti grad po borju stanovnika u Bugarskoj. Ukupan broj stanovnika u njemu je po popisu iz 31.12.2007 je 50 547 stanovnika. Ukupan broj stanovnika opstine Vidin je 68 302 stanovnika. Od toga su-35 389 zena i 32 913 muskaraca. Najvece naseljeno mesto posle opsatinskog centra su grad Dunavci /2869 stanovnika/ i sela Gradec /1 602/, Pokrajna/1 417/, Kpitanovci/1 237/

Etnicki sastav je relativno homogen - 90.51% bugari, 9.13% romi, 0.26% turci i mali deo-0.1% ostali.

Veci deo stanovnika opstine Vidin koji nisu nacionalno opredeljeni nazivaju se vlasima i govore rumunskim dijalektom.

Opstina Vidin: 6.5 % stanovnika su visokoobrazovani, 38.3 % je sa visokom i srednjom strucnom skolom, 27.9 % su sa osnovnim obrazovanjem.

Pokazatelji Mere. Opstina Vidin Ukupno za reg., Uk,upon za stranu
ukupno gradovi sela
Naselje br. 68 302 53 416 14 885 124 822 8 215 142
Procenat nas. oblasti % 64 ,13 51,86 12,27 100
Gustina stanovnika

Br.na km /2

161 689 38 41 74
Odnos polova Zene/1000muskarci

br.


1051


1046


1069



1060
Struktura naselja po mestu stanovanja

%


100


80,87


19,13


Obrazovni stepen naseljenika

%


100


100


100


100



Visoko
6,5 8,4 1,43 5,11
Vise i srednje   38,3 44,53 21,81 33,72  
Osnovno   27,9 23,34 40,01 33,39
Nezavrseno i pocetno
19,9 15,42 32,03 18,38  
Bez podatak i deca do 7 godina   7,4 8,31 4,72 9,40  
Poslednj ajuriran: 09 Septembar 2010